HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij sociologije osnovan je 1992. godine i čini jednu od temeljnih disciplina Fakulteta hrvatskih studija. 

Koncepcija studija sociologije usmjerena je na korištenje socioloških teorija i metodologije društvenih znanosti u razumijevanju društvenih procesa i fenomena u specifičnome kontekstu hrvatskoga društva te komparativno u europskoj i globalnoj perspektivi. 

Svojim je obrazovnim ishodima studij sociologije usmjeren na osposobljavanje kvalitetnoga sociološkoga istraživačkoga kadra opskrbljenog profesionalnim istraživačkim i analitičkim vještinama nužnima za produktivan rad u javnom i privatnom sektoru. 

Prijediplomska i diplomska razina studija sociologije ustrojene su prema suvremenim međunarodnim znanstvenim standardima.

Na Odsjeku za sociologiju zaposleno je devetero nastavnika koji se uz nastavu, bave i znanošću.

Na fotografiji (slijeva nadesno): doc. dr. sc Erik Brezovec, dr. sc. Ana Marija Dunaj, izv. prof. dr. sc. Dario Pavić, dr. sc. Marija Zelić, prof. dr. sc. Irena Cajner Mraović, izv. prof. dr. sc. Marica Marinović Golubić, prof. dr. sc. Renato Matić, izv. prof. dr. sc. Andreja Sršen i doc. dr. sc Ivan Perkov.     

Foto: Vedran Tolić / Vedran Tolić Photography

 


19/03/2026

Doc. dr. sc. Erik Brezovec objavio novi rad o generativnoj umjetnoj inteligenciji u obrazovanju

Docent dr. sc. Erik Brezovec s Odsjeka za sociologiju objavio je novi znanstveni rad u koautorstvu, pri čemu je on prvi autor pod naslovom “Reconstructing GenAI in education: a social systems theory approach”, koji je objavljen početkom ovog mjeseca u časopisu British Journal of Sociology of Education. 

Uz doc. dr. sc. Brezovca, koautori rada su doc. dr. sc. Josip Ježovita, izv. prof. dr. sc. Steven Watson i izv. prof. dr. sc. Ivan Balabanić. U radu autori polaze od teorije društvenih sustava Niklasa Luhmanna te analiziraju obrazovanje kao autopoietički sustav koji generativnu umjetnu inteligenciju (GenAI) može razumjeti i koristiti isključivo kroz vlastite komunikacijske procese. Teza rada je da GenAI ne djeluje na obrazovanje kao unaprijed definiran vanjski faktor, već poprima značenje tek kroz obrazovne prakse, očekivanja i rutine.

Ovakav teorijski pristup omogućuje dublje razumijevanje načina na koji se vanjski utjecaji – poput tehnoloških inovacija ili ekonomskih interesa – integriraju u obrazovni sustav, ali isključivo kroz njegove vlastite interne mehanizme.

Rad je dostupan u otvorenom pristupu putem poveznice: https://doi.org/10.1080/01425692.2026.2642913. 

Popis obavijesti