Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli 12. prosinca, održana je Treća međunarodna naučna konferencija „Društvene i humanističke nauke pred izazovima 21. stoljeća“ (DHS 2025). Konferencija je okupila istraživače, nastavnike i stručnjake iz različitih područja društvenih i humanističkih znanosti s ciljem poticanja interdisciplinarnog dijaloga, razmjene znanstvenih spoznaja te povezivanja teorijskih pristupa i empirijskih istraživanja s aktualnim društvenim izazovima.

U okviru programa konferencije, nastavnici i suradnici Odsjeka za sociologiju aktivno su sudjelovali u radu tematskih sesija, u kojima su izložili više znanstvenih radova usmjerenih na pitanja digitalne transformacije javne uprave, medija i komunikacije, migracija, policijskog djelovanja te profesionalne etike i integriteta u organizacijama.

Mediji, komunikacija i digitalna kultura

U sesiji Mediji, komunikacija i digitalna kultura izložena su tri rada. Tako je izv. prof. dr. sc. Dario Pavić, u koautorstvu s doc. dr. sc. Vanessom Vargom i doc. dr. sc. Tomislavom Janovićem, oboje s Odsjeka za komunikologiju FHS-a, izložio rad Okvir za krizu: slika klimatskih promjena na hrvatskim internetskim portalima. Rad analizira način na koji hrvatski dnevni internetski portali izvještavaju o klimatskim promjenama, temeljem analize 195 članaka sa sedam vodećih portala, kombinirajući ručno kodiranje i računalnu analizu sadržaja, s posebnim naglaskom na ton izvještavanja, tematsku zastupljenost i razlike između analitičkih pristupa.

Asistentica dr. sc. Marija Zelić izložila je rad E-participacija građana na lokalnoj razini: percepcije, izazovi i prilike u digitalnoj javnoj upravi Međimurske županije, čija je koautorica dr. sc. Ana Marija Dunaj, također asistentica. Rad se temelji na kvantitativnom istraživanju provedenom u Međimurskoj županiji te analizira razinu korištenja sustava e-uprave i e-participacije, kao i čimbenike koji utječu na njihovo prihvaćanje, uključujući digitalnu pismenost građana, povjerenje u institucije i percepciju korisnosti digitalnih alata.

Od radnih migranata do influencera: samoprikazi azijskih radnika u Hrvatskoj na društvenoj mreži TikTok, naziv je posljednjeg rada u toj sesiji, koji su izložile izv. prof. dr. sc. Marica Marinović Golubić i dr. sc. Ana Marija Dunaj, uz koautorstvo doc. dr. sc. Ivana Perkova. Rad se temelji na digitalno-etnografskoj analizi TikTok profila azijskih radnika u Hrvatskoj te istražuje načine na koje radni migranti kroz samoprezentaciju oblikuju vlastite narative migracije, rada i svakodnevice, izvan dominantnih medijskih okvira.

Društvene i humanističke nauke u službi zajednice

Prof. dr. sc. Irena Cajner Mraović izložila je dva rada u sesiji Društvene i humanističke nauke u službi zajednice. U radu Očekivanja hrvatskih građana od policije, koji je izložila u koautorstvu s dr. sc. Ivanom Radić, naslovnim docentom i vanjskim suradnikom Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija, te s Brankom Lobnikarom, redovitim profesorom sigurnosnih studija na Fakultetu za varnostne vede Sveučilišta u Mariboru, analizirani su stavovi i očekivanja građana prema različitim modelima policijskog djelovanja. Istraživanje pokazuje da građani preferiraju model policije u zajednici, ali istodobno očekuju i elemente tradicionalnog policijskog postupanja, osobito u pogledu transparentnosti i obrazlaganja policijskih odluka.

Drugi rad, Nulta tolerancija na interpersonalnu devijantnost na radnom mjestu: realnost ili mit?, izložen je u koautorstvu s Markom Prpićem, doktorandom i bivšim studentom Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, koji je završio studije kroatologije i sociologije. Rad se bavi percepcijom ozbiljnosti različitih oblika interpersonalne devijantnosti na radnom mjestu te spremnošću zaposlenika da takva ponašanja prijavljuju. Rezultati istraživanja upućuju na selektivnu spremnost prijavljivanja devijantnih ponašanja, pri čemu je ključni kriterij procjena težine njihovih neposrednih posljedica.

U istoj sesiji naslovna predavačica i vanjska suradnica Odsjeka za sociologiju dr. sc. Lana Pavić izložila je rad Kako društveno-humanističke znanosti mogu odgovoriti na nerazumijevanje prava na azil prisutno u suvremenim medijima. Njezin rad analizira korištenje sintagme „ilegalni migrant(i)” u naslovima vodećih hrvatskih novinskih portala tijekom 2025. godine, stavljajući je u kontekst suvremene normativne političke teorije i etike diskursa koje zagovaraju odbacivanje koncepta ilegalnosti ljudi u pokretu.

U programu konferencije sudjelovala je i Dorotea Sudar, koja je izložila rezultate istraživanja Percepcija odgovornosti za sigurnost i spremnost sudjelovanja građana u prevenciji kriminala i javnog nereda, provedenog u suradnji s Etnom Nikić i Dorom Mustapić. Dorotea Sudar doktorandica je i bivša studentica Fakulteta hrvatskih studija, na kojem je završila studij sociologije.

Radovi predstavljeni na konferenciji nakon recenzentskog postupka bit će objavljeni u posebnom broju časopisa Društvene i humanističke studije (DHS), službenog znanstvenog časopisa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.