U 19. tjednu psihologije na Kampusu Borongaj, uključujući Menzu Borongaj te Knjižnicu i glavnu zgradu Fakulteta hrvatskih studija, provedena je akcija mjerenja raspoloženja „Dobar Dan, Kako Ste?“ . Akcija je zamišljena tako da se provodi na javnom mjestu u trajanju od sat do dva sata. Cilj je omogućiti studentima i zaposlenicima da u direktnom kontaktu sa psihologom dobiju povratnu informaciju o svom mentalnom zdravlju. Sudionicima se daje upitnik te odmah po ispunjavanju imaju prilike dobiti  povratnu informaciju o tome kako su, kao i savjet stručne osobe.

Istraživanja pokazuju kako se studentska populacija susreće sa specifičnim izazovima. Značajan dio njih izvještava o povišenim razinama anksioznosti zbog akademskih pritisaka i neizvjesnosti oko budućeg zaposlenja. Iako su mladi generalno otvoreniji prema temama mentalnog zdravlja, i dalje postoji jaz između potreba i traženja pomoći s obzirom na priuštivost psihoterapije. Studenti koji uz studij rade u riziku su od iscrpljenosti i izgaranja, a usto su opterećeni s pronalaskom priuštivog stanovanja.

Naši studenti su uglavnom navodili da su dobro raspoloženi i ne osjećaju teškoće, dijelom i zbog toga što je semestar tek počeo te još uvijek ne osjećaju zabrinutost zbog ispita odnosno kolokvija. Ponekad nisu sigurni koga pitati za pomoć, ali uglavnom se mogu sami nositi s vlastitim mislima i emocijama. Na pitanje bi li promijenili nešto u svom životu kada bi mogli, velika većina odgovara kako bi jer imaju osjećaj da su donijeli određene pogrešne odluke ili da bi danas drugačije reagirali u određenim situacijama. Studenti su uglavnom zadovoljni vlastitim životom, ali bi rado promijenili uvjete i kvalitetu stanovanja te razinu prihoda.

U psihologiji je poznat termin emocionalne boli zbog tzv. ,,naknadne pameti'', odnosno osjećaja da smo mogli bolje procijeniti situaciju iz prošlosti na temelju informacija iz sadašnjosti. Prema kvalitativnim istraživanjima većina ljudi u starijoj dobi žali zbog stvari koje su propustili učiniti, nego zbog onih koje su učinili, stoga studentima – ali i ostalima – preporučujemo da njeguju samosuosjećanje i smanje pretjeranu samokritičnost prema mlađim verzijama sebe. Potrebno je uvažiti snagu pogrešaka, odnosno iskustva i učenja. Pogrešni izbori sastavni su dio ljudskog iskustva i uglavnom posljedica kombinacije faktora, do kojih smo mi samo jedan mali dio.

Što možemo savjetovati studentima u cilju zaštite njihovog mentalnog zdravlja?

Povremeno si priuštiti tzv. digitalni detoks kako bismo smanjili kognitivno opterećenje koje nastaje uslijed podjele pozornosti. Ljudska memorija, kao i kod računala, ima ograničen kapacitet. ''Skakanje'' s jednog zadatka na drugi smanjuje našu efikasnost za do 40%! Za stanje optimalnog rada i postizanje tzv. flow-a (udubljenosti i obuzetosti zadatkom), potrebno je posvetiti mu se u potpunosti! Osim toga, pretjerana ovisnost o digitalnom sadržaju stvara tzv. dopaminsku ovisnost zbog koje nam se sve druge, spore, aktivnosti čine dosadne i stalno tražimo sve intenzivnije podražaje!

Uklopiti tjelesnu aktivnost u dnevni raspored – dugotrajno sjedenje usporava krvotok, doprinosi zamoru i iritabilnosti, dok već i lagana šetnja može pomoći jer smanjuje razine kortizola (hormona stresa). Šetnja, naročito u prirodi, smanjuje simptome tjeskobe te povećava razine dopamina i serotonina, a pozitivno utječe i na neuroplastičnost podizanjem razine BDNF-a u ključnim regijama mozga kao što je hipokampus koji je ključan za transformaciju kratkoročnog pamćenja u dugoročno, odnosno učenje. Također, šetnja na dnevnom svjetlu pomaže u regulaciji melatonina i kvalitetnijem snu.