Doktorski studij povijesti, na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, ostvario me kao znanstvenika s posebnim interesom za hrvatsku inkunabulistiku, glagoljaštvo i povijest naših prvih tiskara. Važno je naglasiti da niti jedna tema – ukoliko ista kroz sinopsis ispuni osnovne kriterije znanstvenoistraživačkog rada, metodologije i postavljanih hipoteza – na Fakultetu hrvatskih studija nije problematična. Osobno mogu svjedočiti o problemima koje sam imao u neuspješnom pokušaju apliciranja doktorske teme oko Kosinja i Kosinjske tiskare na Informacijskim znanostima Sveučilišta u Zadru, kojima je ta tema iz nekog razloga bila „kontroverzna“ bez obzira na ustavno jamstvo slobode znanstvenog istraživanja. Dakle, da nije bilo objektivnosti i korektnosti nastavnog osoblja Fakulteta hrvatskih studija u smislu slobode znanstvenog istraživanja i rada, danas hrvatsko društvo ne bi imalo nove povijesne spoznaje o našoj inkunabulistici.

Iz mog doktorskog rada proizašla je knjiga „Kosinjska tiskara“ koja na 750 stranica u B5 formatu sa 790 izvora literature donosi nove, dosad znanosti nepoznate elemente koji utvrđuju grad Kosinj – srednjovjekovni burg u današnjem Kosinjskom Bakovcu – kao sigurni i dokazani lokalitet tiskanja naše prve tiskane knjige, Misala po zakonu rimskoga dvora, od 22. veljače 1483. godine. Time je hrvatski Prvotisak izuzet iz neutemeljenih ruku Venecije (kasnije Roča i Modruša) kamo su ga posljednjih 150 godina bez ikakvih dokaza, pokazatelja i znanstvenog istraživanja postavljali predstavnici prvenstveno slavistike.

Knjiga „Kosinjska tiskara“ izazvala je veliku pažnju javnosti, tim više što je proizašla iz prvog doktorata u povijesti hrvatskih sveučilišta koji je obrađivao same početke hrvatskog tiskarstva. Knjiga je do danas predstavljena na 27 lokacija u Hrvatskoj i Austriji, posljednji puta u Hrvatskom saboru 20. veljače 2025., o Kosinjskoj se tiskari po izlasku ove knjige šest puta govorilo u Hrvatskom saboru, knjiga je predstavljena u šest TV emisija, 20 radio emisija te preko 300 objava na raznim portalima. Knjigu danas u svom fundusu ima preko 150 knjižnica u Hrvatskoj i vani, a prodana je u preko 700 primjeraka u Hrvatskoj, Beču, SAD-u, Kanadi, Čileu, Australiji, Njemačkoj, Mađarskoj- Svoj primjerak naručila je i Nacionalna biblioteka Češke republike. Više na: https://kosinj.com/

Iz mog je doktorskog istraživanja proizašao projekt postavljanja spomenika prvom hrvatskom tiskaru u Kosinju, koji je svečano otvoren i blagoslovljen rukama gospićko-senjskog biskupa mons. Marka Mede 29. lipnja 2025. Bistu sa čak četiri spomen-ploče napravio je ak. kipar Slaven Miličević. Nastavio sam povijesno istraživanje osobe o. Ambroza Kacitića – prvog hrvatskog tiskara te sam uspio potvrditi postojanje pavlinskog samostana u Donjem Kosinju, čiji je pripadnik bio i o. Ambroz Kacitić. Sve zajedno, uz opis projekta postavljanja spomenika prvom hrvatskom tiskaru i dodatne povijesne dokaze koji anuliraju Roč iz bilo kakve kombinatorike oko lokaliteta naše prve tiskare (Roč su poharale i popalile Osmanlije 1482. godine) bit će objavljeno u novoj knjizi „Prvi hrvatski tiskar Broz žakan“ koja u studenom 2025. godine ide u tisak. Više na: https://tiskar.kosinj.com/

Hrvati su jedini narod u katoličkom svijetu koji je u srednjem vijeku imao privilegiju služiti mise i pisati crkvene knjige na svom jeziku i pismu, Hrvati su jedini na svijetu koji je tiskao inkunabule na tri jezika (hrvatski, talijanski i latinski) i dva pisma (latinica i glagoljica) i Hrvati su prvi na svijetu otisnuli nelatinični kršćanski misal. Zbog toga razumijemo kulturno-povijesnu važnost i značaj istraživanja hrvatske inkunabulistike. Imao sam veliku sreću, čast i privilegiju biti malim dionikom rasvjetljavanja tog važnog dijela hrvatske povijesti, a moj doprinos i znanstveni razvoj ne bi bio moguć, niti bi do tog istraživanja došlo da nije bilo objektivnosti, pomoći, suradnje i znanstvene korektnosti profesora i nastavnog osoblja doktorskog studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija.

Shodno tome uvijek ću mlađim naraštajima, s interesom za istraživanje hrvatske povijesti, preporučiti upravo doktorski studij povijesti na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

U Zagrebu, 25. listopada 2025.

dr. sc. Ivan Mance

Važniji linkovi:

https://www.youtube.com/watch?v=DzpB3SQ9hQQ – Dobro jutro Hrvatska, 3 min govorimo o knjizi

https://www.youtube.com/watch?v=0Si5APm8Dw0 – Okrugli stol u hrvatskom saboru povodom Dana glagoljice i glagoljaštva 22. veljače 2025.

https://www.youtube.com/watch?v=-UfcjlF5Eo8 – Jurčević u Saboru govori upravo o doktoratu 1:30

https://tiskar.kosinj.com/wp-content/uploads/2025/07/Jutarnji-list_Licki-Gutenberg-27.6.2025.pdf

https://ika.hkm.hr/novosti/biskup-medo-u-donjem-kosinju-predvodio-misu-i-blagoslovio-poprsje-prvog-hrvatskog-tiskara-ambroza-kacitica/

https://www.youtube.com/watch?v=gzXZ_YDDoyw – sjajan prilog 7 min na Dobro jutro hrvatska oko otkrivenja spomenika